Na današnjoj konferenciji za novinare, Ruf je rekao da je projekcija privrednog rasta koju MMF daje Srbiji za 2016-tu godinu 1,75 odsto. On je ukazao da se kasni u racionalizaciji javne uprave i reformi državnih i javnih preduzeća, i kao primer naveo Elektroprivredu Srbije, gde bi do kraja godine broj zaposlenih trebalo da se smanji za hiljadu:
"Srbija se vratila u zonu pozitivnog rasta BDP-a. To je potpomognuto značajnim rastom stranih investicija. Inflacija je ostala na niskom i stabilnom nivou, što predstavlja najdelotvorniji način da se zaštiti realna vrednost plata i penzija."
Ministar finansija Dušan Vujović je izrazio uverenje da će Srbija uspešno nastaviti reforme uprkos izborima, a kao prioritete je naveo racionalizaciju javne uprave i završetak privatizacije. Po njegovim rečima, troškovi za vanredne parlamentarne izbore se nisu mogli predvideti u budžetu za 2016. godinu i zato biti potreban rebalans budžeta:
"Možemo da konstatujemo da imamo punu profesionalnu i institucionalnu podršku Misije MMF-a. I da imamo podršku da nastavimo započete strukturne reforme, kao i da imamo potvrdu da smo na dobrom putu u fiskalnim i ukupnim makroekonomskim rezultatima, uključujući visoki stepen makromonetarne stabilnosti, oživljavanje ekonomskog rasta i poboljšanje svih elemenata fiskalnih performansi."
A ekonomski analitičar Milan Ćulibrk ističe da je teško govoriti o Srbiji kao lideru regiona, s obzirom da je prošle godine imala najniži rast BDP-a, a da se i ove godine očekuje takođe skroman rast. U izjavi za Glas Amerike Ćulibrk ističe šta će biti najveći izazovi za Vladu do juna, kada se očekuje ocena MMF-a:
"Čini mi se da je ostalo nekoliko ključnih pitanja – to je pre svega pitanje šta uraditi sa ovih preostalih 10 najvećih propalih društvenih preduzeća, kojima za rok za rešavanje praktično ističe 31. maja ove godine i koji su trebali davno da budu rešeni. I drugi ključni problem je što ništa nije urađeno na reformi javnih preduzeća. Mi smo o tome samo pričali, a prema nekim podacima koje je sam ministar Sertić pominjao, ona su prošlu godinu završila sa gubitkom od 35 milijardi dinara. Od prilike toliko je ušteđeno na platama i penzijama. Dakle, džabe vi štedite na platama i penzijama, ako vam javna preduzeća naprave minus, koji će morati neko da pokrije. A nema ko drugi nego građani Srbije."
Kao najproblematičnija društvena preduzeća Ćulibrk ukazuje na RTB Bor, čije se obaveze procenjuju na milijardu i 300 miliona evra, što je, po njegovim rečima četiti odsto BDP-a Srbije. Takođe, tu je rudnik Resavica sa više od 4.000 zaposlenih, a Vlada, podseća Ćulibrk, ima rok do 31. maja da nađe rešenje za ova i preostala društvena preduzeća.